Galuafi

‘O le galu lolo ‘o galu o le sami e māfua mai i se mea e tupu fa‘afuase‘i i lalo o le sami po‘o tafatafa fo‘i o le sami. ‘O mea nei e ono tutupu mai ai se galu lolo:
- māfui‘e i le alititai
- solo ‘ele‘ele tetele i lalo o le sami
- solo ‘ele‘ele i tafatafa e palasi i le sami
- pā o se mauga mū i tafatafa po‘o lalo fo‘i o le alititai
- e iai taimi ‘ae seāseā ona tupu, ‘o le pa‘ū mai lea o se fasi fetū i le sami
E pei fo‘i o se lolo, e ‘ese‘ese le āfāina o vāega o lau‘ele‘ele e lāvevea i galu lolo, ‘ae mautinoa le fa‘atama‘ia ai o meatotino ‘ātoa ai ma le soifua i le talafātai.
E tolu itū‘āiga galu lolo
E tolu itū‘āiga galu lolo. ‘O le itū‘āiga ‘e te a‘afia ai pē‘ā fuafua lea i le mamao o le mea ‘olo‘o tū ai lou fale mai le mea na ‘āmata mai ai le galu lolo.
- ‘O galu lolo mamao e āfua mai lea i se mea mamao, fa‘ata‘ita‘iga ‘o se galu lolo e ‘āmata mai Tili (Chile) i ‘Amerika i saute ‘ae aofia ai le Pasefika ‘ātoa. E tolu itūlā e logoina ai ma fa‘atali ai le taunu‘u mai i Niu Sila.
- ‘O galu lolo fa‘aitūlagi (regional) e tutupu i vāega tau lalata mai pē ‘o le itūlā e o‘o i le tolu itulā o fa‘atali. ‘O le pā o se mauga mū i le alititai i le Vanu Alititai i Kermadec, i le itū i mātū o Niu Sila, e ono tupu mai ai se galu afi fa‘aitūlagi.
- ‘O galu lolo lata mai e tutupu i se vāega e lē mamao ma Niu Sila. E matuā mata‘utia tele ‘auā e lē ‘umi lava le taimi ona faia ai se lapata‘iga ‘ae taunu‘u loa ma matuā fa‘aleagaina ai vāega ‘autū. ‘O se ‘ele‘ele e solo i le Vanu Alititai o Hikurangi po‘o se māfui‘e tele fo‘i e tupu mai e lē mamao ma le talafatai, e ono tupu mai ai se galu lolo lata mai
‘O ‘auala nei ‘e te iloa ai ‘ua sau se galu lolo.
- ‘Ole‘ā fa‘asalalau atu e le Matāgāluega o Puipuiga Fa‘alotoifale ma le Pūlega o Mea Tau Fa‘alavelave Fa‘afuase‘i se lapata‘iga i luga o le televise ma le leitiō
- ‘Ole‘ā ‘e maua se lapata‘iga mai lo ‘outou pūlega fa‘aitūmālō po‘o le Vāega o le Pūlega o Mea Tau Fa‘alavelave Fa‘afuase‘i. Talanoa i ai pē fa‘apēfea ona maua e ‘oe ia lapata‘iga
- ‘Āfai ‘olo‘o ‘e iai i le talafātai ma ‘ua ‘e fa‘alogoina se māfui‘e mālosi, va‘aia fo‘i le sami ‘ua pē atu ( ‘ua tatafe atu le suāsami i tai), ‘ua punapuna fo‘i puta i le suāsami po ‘ua pa‘ō le sami, ‘sola vave loa ‘i se ‘ele‘ele maualuga.
- ‘Ia nofo uta i le ono iai o galu e sili atu i le tasi, ma e ono o‘o atu i le fitu ni galu e soso‘o mai, ma e ono lē saogalēmū mo le 24 itūlā. ‘E ono lāpopo‘a atu galu e soso‘o mai ma le galu muamua
‘Ao le‘i o‘o mai se Galu Lolo
‘O le nofo sāuni ‘ae le‘i fati mai se galu lolo ‘ole‘ā fa‘aitiitia ai le fa‘aleagaina o lou fale ma lau pisinisi ma e ono fesoasoani ai fo‘i i le tūmau o lou ola.
- ‘Āfai ‘e te nofo i le talafātai, siaki i lo ‘outou pūlega fa‘aitūmālō e uiga i le tūlaga o lo ‘outou ono āfāina ma lou ‘āiga i le fafati mai ‘o se galu lolo
- Siaki i la ‘outou Vāega o le Pūlega o Mea Tau Fa‘alavelave Fa‘afuase‘i a le Puipuiga Fa‘alotoifale ‘ina ‘ia iloa ai po‘o ā mea tau lapata‘iga e tatau ona ‘e nofouta i ai
- Fa‘ata‘atia se Fuafuaga mo Fa‘alavelave Fa‘afuase‘i ma ‘ia fa‘amausalī ‘ua iai sau ‘Ato sāuniuni mo le Sola‘ese vave
- ‘Āfai ‘olo‘o fia fa‘atau sou fānua, ‘inivesi pē fau fo‘i sou fale i se vāega talafātai, talanoa i la ‘outou pūlega fa‘aitūmālō e uiga i ni lamatiaga e ono tutupu mai i se galu lolo, āfā i le talafātai po‘o se ‘ele‘ele solo fo‘i
- ‘Ia ‘e iloa le mea e iai le ‘ele‘ele pito maualuga ma ‘outou ma le ‘auala e tau atu ‘i ai.Fuafua nei loa fa‘atasi ma lou ‘āiga le ‘auala tou te sosola ‘ese ai pe‘ā o‘o ina sau se galu lolo
Taimi o le galu lolo
- ‘Āfai ‘e te le‘i alu, alu loa lava i se ‘ele‘ele maualuga lava.
Pe‘ā tuana‘i atu se galu lolo
- Fa‘alogologo i le leitiō mo fa‘aaliga a le Puipuiga Fa‘alotoifale
- ‘Aua le ‘alu e va‘ava‘i i le sami se‘i vaganā ‘ua logoina ‘oe ‘ua saogalēmū